Pengikut

Jumaat, 19 September 2008

BOMBANGNGE SI LACU'-LACU 3


Mabbana pella na wata' tana e na rapi'na Mario. Samanna engka batu meddenge' ri bitina. Sessa'ni wajunna na taro puse'. Dua janni massapeda sigandeng Lasuebe'. Tassiseng-siseng luppe' Lasuebe' no sorongngi sapeda e pole monri. Sessa'to wajujunna. Ri wettu mula tuppunna, massalawu pakkitanna mitai bola batu putena Usmang Balo. Tenre uttu'na maingngerangngi mappulo tau mate nassuru(m) puno Usmang Balo. Makkokkoe de'na gaga tau monro ri bola batu putewe saliwenna ula. Engka tau makkada maddatu ni ula monroi bola batu e ro.

De'na maetta nasalainna bola batu putena Usmang Balo, mabbajanni naita kota Rappeng. Makkomo narodana sapedana, paitani babanna Pasa Rappeng.

"Engka ro ota tra' macella' ulunna e, ianaro oto melo lao okko Pare-Pare," mette'i Lakile poangngi Lasuebe. Kado bawammi Lasuebe'.

"Tette siaga na ta jokka lao Pare-Pare ndi'?" makkutana Lakile lao okko sapiri'na ota tra' e.

"Cinampe' pi daeng, ye' ta tajemmokka cinampe'." mette' i sapiri' e mappattajeng.

De' na metta menre' ni sapiri' oto e na pamerrungngi oto tra'na. Merrung pada paberre' werre'na Wa' Tellong.

"Enre' ni mae daeng, to jokka." menre'ni Lakile sibawa Lasuebe tudang riolo sedde na sapiri'e.

Lebbi tellu' jang, narapini Pare-Pare. Lasuebe', samannamo menre'na oto e onna' okko Rappeng, matinrona. Macawe' mani Pare-Pare nappa pisedding. Lakile, tassiseng-siseng lennye'to peringerranna matinro, luppe' pi oto e nala galempong na pisedding wukka i matanna nappa matinro si paemeng.

"Eppatta jokka juragang?" Makkutana i Lakile siruntu'na Juragang Lammo'.

"Sangadi ndi. Siaga ki' melo mattekka?" Makkutanai paeme Juragang Lammo'.

Tassiddi-siddi jarinna Lakile na pakkemmo mabbilang. Ko jaji wi, alena lima i marana', Lasuebe', Lanure', Laburoncong eppai marana' sibawa Wa' Ali tellu i marana to. Jaji seppulo eppa i ia manenna.

"Ye' seppulo eppaka' sibawa. Pitu tau battowa, pitu anana'."

"Wah...iya hatu anana'e... E...nakenna to tu tampa." mabbali si Juragang Lammo'.

"Ye' taroni pa', assaleng weddimmui lao maneng." adanna Lakile maccalowo.

"Taroni pale' ko makkuitu, jaji duappulo ki enneng iamaneng matu'." naseng juragangnge mappannessa.

Purana mappasituju, mappattujunni Lakile sibawa Lasuebe' rewe' lao Rappeng. Mapperri-perri lao terminal otoe sappa oto lisu lao Rappeng. Naiya to samona, lettu'na terminal e, engka toha oto tra' maelo lao Rappeng. Jaji tonang oto si Lakile dua maripa lisu lao Rappeng.

Labu essoe nappa lettu' Rappeng.

"Aja'na na to leppang ri pasae maetta daeng!" mette'i Lasuebe lettu'na Rappeng.

Jaji mellimi ico mallangga' Lakile limappulo rupia, maelo nala bokong sompe' matu ko sangadiwi.

"Enre'nome pale di'."

Sigandengsi massapeda lisu lao Anrellie. Labuni esso nappa na rapi aju bitti e onroanna mattajeng onna ele' e Lasuebe. De' na pada rejjinna ri wettu laona Rappeng na kol lisui. De' na maega tukareng.

"Akkareppi no pale di' matu. Poangngi Wa' Ali ko bajai makkada jaji mui macceo. Baja pi ko ele' i ulao Tellang-Tellang poangngi Laburoncong."

"Iye deang." mette' Lasuebe.

"Pakkoni pale di'. Assellengengnga lao okko to matoa e. Assalamu alaikum." mabbere sellengngi Lakile nappa nasea sapedana mengju lao Kaboe mappettang-pettang.

Malalenni wenni e nappa lettu ri Kaboe. Matinroni manenni ana'na napolei. Engka mopi Pup Punna tudang ri lego-lego e napolei.

"Jaji pammu jokka?" makkutanai Pup Punna, wettu maenre'na Lakile ri bolae.

"Ye' sangadi mbo'."

"Jaji....mupacceo maneng ana'mu?"

"Iye'. Namo Wa' Hemma sibawa Wa' Ali engka to ana'na na pacceo." mabbali adai Lakile.

De'na mette' Pup Punna. Matterruni tama dapurengnge Lakile timpa lobo. Pura naissennni aga okko ri lalenna lobo. Nanre pule' sibawa wette bale na kaju daullame. Nappai napisedding liwasenna. Tassiseng timpu, na takkajenne pikkirisi baja na sangadi e.

bersambung

Kamus Bugis:
M
assalawu - berpinar, merrung-berderum/ berbunyi kuat, puno-bunuh, bokong-bekalan, tonang-menumpang, samona-mujur, sangadi-lusa.

Tiada ulasan:

Mabbaca Al-Qur'an secara online. Ta klik iyewe : AL-QUR'AN
Beli Tafsir Al-Quran per kata.